Namibia a pewa omayele a tuntile aantu okuza poomvula 10 – The Namibian

And whether africa leokukondolola omikithi liya tseyika nwa nedhina Africa Center for Disease Control and Prevention (Africa cdc) ola gandja omayle capangelo lia namibia oppo li tameke okutuntila antu okuja pomivo 10 odhi et omo land moshilongo lei omb 10 000 yahil yahil okangelo yahind Yokorona mule yvike yali.

Mongshingei anana maboka taya wulu okwendwa omboka aashike ye na omimwo okutameka po12. Africa CDC Omasiku ga piti okwa tseitha okupitila kepandja leokomalangula kotwitter kutya iliolongo aashiq eishona – Libya, Morocco, Mauritius, Seychelles and South Africa – Mbyoka tay tuntail le antu milonga pom pithoka la pom ya milonga.

Maboka ye na okutuntilva monzilla.

“Ko Muafruka, Iilolongo Ashik Itano Leomongonghangano or Africa (African Union) Mabyoka Tayi Tuntail Yi Ikwatella Okuja Pomimovo Dhoka dha Gandjawa Nelalkano Lyokwadha Ondondo Yopauyona Opalsenda Africa 70

Nonande Ongaka, Minista Gundjolovele Nomayakulo Gonkalonawa, Kalumbi Shangulla, Okwa Popi Kutya Namibia Nay Okuli Fair Lyondjila Yokuwaimina Ilonga Mbyoka.

“Otto dhimbulukwa kutya otwa tameke netuntilo leopokati komimovo 18 sigo 59, ashika nagashingei otuli okuja po12 okuya pombanda.”

Metumvalaka Indyoka Liya Gandjawa Kuafrica CDC, Oya Poppy Mo Kutya Pokti Komasiku 21 Novemba Nomasiku 14 Desemba, Atuntilo Monamibia Oli Lee Pupelsenda 12,8.

Aashike Nando Ongaka, Shangula Okwa Poppy Kutia Mongundu Yamboka or Pitikwa Oktuntulwa Moshilongo, Atuntilo Liantu Maboka or Manko Owenda Dhavo Monamibia Oli Lee Pupelsenda 21,8.

“Onkundana Ombwanawa Oyo and Joka Kutia Atuntilo Mesiku, Oliyu Uka Pombanda Nupelsenda 10 Okuza Pantu Ye Li 1 900 Mboka or Nandahindilikwa Momasiku 11 November 2021,” Okuyelekanitha Nomvalu 2hang 112 in 2021 to Sha Zi.

Also included are ongaka onkene antu oandji moshilongo taya shongola okuya ketuntilo molwashoka, ukende wu li 154 595 vomiti nagashi o sinofarm, astraZeneca osho wo o sputnik ova tegwa pokuhanagulwa pokuhanagulwa

yo yongo osho wo ehangano lyomakwatathano gungodhi leomobile telecommunications limited (MTC), oya tameke po omukalo gokuhwameka antu or ye ketuntilo, omanga omundohotola gordon cupido ngoka e na owino yomikithi ku or okaya popo omukwameka antu or ye ketuntillo, omanga omundohotola gordon cupido ngoka e na owino yomikithi ku or okaya popo aa shokukawi ko tambey negepo aa shokwamekawa Osho woh ku shunithwe pevi omaso.

Poylele wa zee kuministili, sigo om osundaha ya zee ko, moshilongo okwa li mawa tuntilwa anana ye li 1 070.

onkalo nagashingei moshilongo

Okuza nkene oludhi lwombuto yocorona lwOmicron lwa ndhindhilikwa moshilongo iiwike iyali then Piti, Uuministili wUundjolowele nOmayakulo gOnkalonawa, owa ndhindhilike aantu Ye Li 9467 then Monica ombuto yocorona, naashoka otashi ulike kutya ekwato lyaantu kombuto ndjoka olyi Lee poopelesenda 25, 1. Okugwedha kwaashoka, omwaalu Gawantu taya tampalwa mumbete omolvokorona ogwa tameke okulonda.

Momasiku 12 Desemba, Moshilongo okwa li mawa lopotwa aavu ye li 72 maboka or tambelwa mumbete, moka ye li yatatu or li komipepo dhifudho. Aashike mosundaha, yuministili ova tseitha kutya omvalu gavavu or tampalwa mumbete ogwa indjipala nokuya pantu ye li 198, moka ye li 16 yomuyo ye li komipepo dhifudhitho.

Youyant olupe lwokorona lwedina ommicron olva ndhindhilikwa lwotango mosouth africa, nolvanima uuministili wundjolovle monamibia ova tokola okukonakona antu ye li 19 ye na okorona kutaliwe engel oy naoka

I omupresident hege gingob oshiwicke sha zee ko okwa popi kutya oshilongo oshi li mokati kekuthikuthi attin nokwi indile akashigwana or tuntilwe oppo yi igmene kombuto endjoka ko ku hoopithwe

Omasiku ga zi ko gingob okwa holola okwauwanwa kwomiti dhokorona tdhi yonuka nokwikelwahi molvashoka antu inaya hla okkutuntilva.

“Peha leomiti dhi eklavehi otandi indile maboka or mana ko nale attuntilo lyawo noy na ohokwe yoku ka peva owenda or gwedhwa po, or ka tuntilwe. petameco, ok and poppy kutia ondi li ompinge netuntilo leowenda a tuntilo e ookwe yoku ka peva owenda or gwedhwa po, ya ka tuntilwe. Aashike nagashingei pieha omiti dhikelvehi, naya ye aashiq ya katuntilwe, ”Nogakaho.

Miilongo again Huma, aantu mboka then mind etuntilo lyawo ohaya Shuna komahala gokutuntilwa opo then pewe owenda then gwedhwa Po nelalakano lyokunkondopeka aakwiita yolutu mekondjitho lyombuto yocorona, ashike iilongo yilwe ngaashi moNamibia, okwa Lee then Tindi Oku Shi pitika nenenedhiladhilo opo etuntilo Lee gandjwe tango kwaamboka Ina or Tuntilva drain.

Source link

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Previous post The Year of Living Dangerously (for Russians and Their Neighbors)
Next post Sri Lanka – Sri Lanka opposes excessive UN interference